Aktivno uključivanje građana u proces donošenja gradskog proračuna

Posljednja javna rasprava: Prijedlog Proračuna za 2015.

9. prosinca 2014., Spomen dom (dvorana Istra)

  • Predsjednik Gradskoga vijeća, gradonačelnik, gradski pročelnici i pročelnice stali pred zainteresiranu javnost Pazina
  • Predstavljeno što je sve od prijedloga građana ušlo u Prijedlog proračuna (prezentacija se nalazi ispod ovoga teksta)
  • Prisutni građani i građanke podržali “Pazi(n), proračun”, gradska uprava najavljuje sudjelovanje građana u oblikovanju proračuna i sljedeće godine

foto4Na posljednjoj u nizu javnih rasprava, posvećenoj aktivnoj uključenosti građana u proces donošenja Proračuna Grada Pazina za 2015. godinu, održanoj 9. prosinca 2014. u sklopu projekta „Pazi(n), proračun!“, sudjelovalo je 40-ak zainteresiranih građana i građanki. Na početku rasprave, moderator Igor Bajok u uvodu se prisjetio prethodnih 14 tribina i zahvalio svim sudionicima projekta na sudjelovanju.

Ispred nositelja projekta udruge Gong iz Zagreba, Suzana Jašić zahvalila je Gradu Pazinu što je pristao sudjelovati u ovom, za hrvatske prilike pilot projektu, ističući kako bi mnogi gradovi odbili ideju da im javnost “čeprka” po proračunu. Istaknula je kako je tijekom projekta gradska uprava pokazala iznimnu kooperativnost pa su odmah nakon komunikacije s građanima na raspravama često kretali u rješavanje pojedinih problema ili dostavljanje naknadnih odgovora. “Razumljivo je da je ovaj projekt u početku od dijela javnosti dočekan sa skepsom, ali vjerujem kako će se pokazati da je ovo imalo smisla, i to ne samo u vidu glasanja za male komunalne akcije koje su samo mali dio proračuna. Ono što je sada pri kraju donošenja proračuna najveći izazov, to je pokazati što je još od prijedloga građana ušlo u proračun i to će večeras izložiti pročelnici. Nadajmo se da će se ova dobra praksa nastaviti i sljedećih godina.”

Glavne značajke proračuna predstavili su gradonačelnik Renato Krulčić, predsjednik Gradskoga vijeća Boris Demark te pročelnici gradskih odjela.

Gradonačelnik Krulčić je podsjetio kako je na poziv Grada pristigao čak 141 prijedlog komunalnih akcija, koje su obrađene prema financijskom modelu razvrstajući ih u male ili velike komunalne akcije te u akcije koje spadaju u redovito održavanje, o kojima se potom komuniciralo s građanima kroz 9 tribina po mjesnim odborima. Kroz sektorske rasprave dobili su se vrijedni inputi, a kroz sve rasprave prošlo je preko 350 građana, što je veliki uspjeh za jedan ovakav nov pristup. “O projektu se je čulo i puno šire od lokalnog i regionalnog nivoa, a dokaz je nagrada Zelene Istre prema kojoj je Pazin izabran kao primjer najbolje prakse uključivanja javnosti u odlučivanje u Hrvatskoj. Pazin je zauzeo i 4. mjesto u Gongovom istraživanju Lotus 3, provedenom na svim jedinicama lokalne samouprave, a prema Institutu za javne financije spada među sedam najotvorenijih gradova u Hrvatskoj.” Na kraju je Krulčić spomenuo i sinergiju djelatnika gradske uprave koja se dogodila na projektu, najavljujući kako se aktivnosti namjeravaju nastaviti i sljedeće godine, kroz Građanski odbor koji će pratiti izvršenje zaključaka te stavki uvrštenih u proračun, ali i kroz uključenje građana u donošenje proračuna za 2016. godinu.

foto5Maja Stranić Grah, pročelnica Upravnog odjela za financije, gospodarstvo i proračun, predstavila je potom prijedlog Proračuna za 2015. godinu, koji je predstavljen i na Gradskome vijeću 27. studenoga 2014., napomenuvši kako se manjak u proračunu smanjuje sa 6,8 milijuna na 4,5 milijuna. Istaknula je kako među šest vrsta prihoda najveći dio zauzimaju tekuće i kapitalne pomoći iz državnog i županijskog proračuna te fondova Europske unije u iznosu od 28,6 milijuna kuna ili 38,2%. Gledajući prema odjelima, najveći dio pripada komunalnom sustavu – 41% proračuna. Do 5. prosinca bio je rok za dostavu amandmana i zaprimljena su samo dva: od nezavisnog vijećnika Renata Kalca da se u Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za nerazvrstane ceste uvrsti i cesta Trošti-Klemenići; te Kluba vijećnika SDP-a da se Program predškolskog odgoja za aktivnosti vrtića i jaslica smanji za 100.000 kn, kako bi se povećali iznosi pod aktivnostima održavanja spomenika zaslužnim građanima, usluge prehrane u pučkim kuhinjama i tekućih donacija udrugama.

Što se tiče ovog Odjela, uvažit će glas građana s javne rasprave o gospodarstvu i turizmu te će mjere za poticanje gospodarstva prilagoditi u 2015. godini.

Nevija Srdoč, pročelnica Upravnog odjela za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti napomenula je kako skoro dvije trećine proračuna ovog Odjela odlazi na odgoj i obrazovanje. Istaknula je kako je iz područja društvenih djelatnosti održano čak četiri javne rasprave koje su imale utjecaj na formiranje proračuna u tom dijelu, a što je vrlo jasno prikazano u prezentaciji tijekom predstavljanja ovog Odjela (vidi prezentaciju ispod teksta).

Daniel Maurović, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno planiranje i graditeljstvo, istaknuo je kako se najveći dio proračuna Odjela financira putem programa vezanih za gradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture – 13,3 mlijuna kuna te za održavanje objekata i uređaja komunalne inrastrukture – 8,7 milijuna kuna. Maurović je potom objasnio kako je 20 prijedloga građana koji spadaju pod tekuće održavanje uvršteno u proračun (primjerice, komunalnoj tvrtci Usluga d.o.o. proslijeđen nalog za orezivanje  grana koje smetaju za promet, za popravak ležećih policajaca, za nabavku i postavljanje kantica za smeće, za uvrštenje predloženih površina u program košnje, naručen je prometni elaborat za pješačke prijelaze u ul. Saše Šantela i ul. Miroslava Bulešića, očišćen je oborinski kanal na spoju stare ceste Kašćerga – Zamask, sanirane rupe na cesti u ul. Štefanije Ravnić, itd.). Predstavio je i velike komunalne akcije koje su se u cijelosti ili dijelom našle u Prijedlogu proračuna za 2015. (vidi prezentaciju ispod teksta), a potom je predstavio i 19 komunalnih akcija sveukupne procijenjene vrijednosti od 276.000 kn koje su građani izglasali na devet javnih rasprava po mjesnim odborima.

Boris Demark je istaknuo da je ovaj projekt koristan utoliko što potiče građane da daju svoj doprinos te su na taj način građani direktno obraćali izabranim članovima Gradskog vijeća te djelatnicima gradske uprave tražeći informacije, odgovore i pojašnjenja, upoznajući se s radom gradske uprave koji je često nevidljiv.

Nakon uvodnog dijela, prisutni su pozvani da se uključe u raspravu.

Josip Sloković pohvalio je prezentaciju proračuna, a potom je opisao problem neuređenja Potoka koji je “postao ruglo i koji više ne postoji od mosta Zarečje jer je zarašćen vrbom, a kad je malo jača voda, onda se izlije na obližnje njive i pohara urod. Zašto je pokušaj Hrvatskih voda da uredi Potok zaustavljen i u čije ime?”  Gradonačelnik je odgovorio kako proračun za 2015. uključuje i Plan za upravljanje zaštićenim dijelom vodotoka Pazinčice, vjerojatno s Natura Histricom, a odluka o donošenju Plana očekuje se na sjednici Gradskoga vijeća.

Potom se gradski vijećnik Valter Milohanić referirao na to da su vijećnici ove godine dobili proračun na trećoj razini, iako je prethodnih godina bilo uobičajeno na detaljnijoj petoj razini te zatražio objašnjenje. Gradonačelnik je objasnio da je izrada ovogodišnjeg prijedloga Proračuna bila puna nepoznanica, s obzirom da nisu postojale jasne smjernice Ministarstva financija pa su poslali Prijedlog na trećoj razini, kako Zakon i nalaže, no proračun je čitljiv jer je izrađen projektno po programima i po aktivnostima. No, na koordinaciji stranaka koje djeluju unutar Gradskoga vijeća bilo je ponuđeno da se dostavi Proračun i na petoj razini. Na to je Marina Ladavac Sertić s Kandidacijske liste grupe birača Valtera Milohanića replicirala kako im je peta razina bila potrebna za sastavljanje amandmana i podsjetila da je petu razinu proračuna na prošloj sjednici Vijeća javno zatražio i vijećnik Renato Kalac i koliko je njoj poznato ni on ga još uvijek nije dobio. Isto su tražili i Nezavisni, a na Koordinaciju ne dolaze jer smatraju da se rasprava treba odvijati na javnoj sjednici Gradskoga vijeća.

Bivši gradonačelnik Neven Rimanić zapitao je koja je bila uloga mjesnih odbora u provedbi projekta, na što je dobio odgovor od Krulčića, kako su imali ulogu ne samo da animiraju članove vijeća mjesnih odbora, već i ostale građane. “Prostora za unapređenje rada mjesne samouprave ima, a tamo gdje su oni aktivniji rezultat je bio bolji”, zaključio je.

Poduzetnik Nikola Jurman pohvalio je projekt zadovoljan predstavljanjem proračuna te istaknuo kako bi se više pažnje trebalo posvetiti tome kako da se novac stvori, a ne kako da se on potroši jer proračun veličine 75 milijuna kuna, ne ostavlja mnogo prostora. “Glavno pitanje je kako dovući investitore koji će otvoriti radna mjesta jer mladi ljudi moje generacije nemaju gdje raditi”, zaključio je.

I gradski vijećnik Renato Kalac pohvalio je projekt te istaknuo kako su na mjesnim odborima postavljeni zahtjevi za održavanjem zborova građana. Slaže se da je Proračun trebao biti dostavljen na 5. razini zbog njegove kompleksnosti. Referirao se na privlačenje sredstava iz Europske unije tvrdnjom da gradska uprava ima dovoljan broj zaposlenih kako bi se educirala i privukla sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova EU. Problematizirao je pitanje pojedinih gradskih prostora poput dvorane Mirna, Spomen doma i drugih, te istaknuo potrebu za rješavanjem tih prostora kako ne bi bili na teret Gradu Pazinu. Na pitanje o razlogu uvrštenja radova u Parku narodnog ustanka uslijed šest godina recesije, dobio je odgovor od pročelnika Maurovića da se ti radovi planiraju iz Programa ruralnog razvoja.

Gorana Monasa zanimalo je na koji su način planirani prihodi od poreza na dohodak, te hoće li se dizati još koji od nameta nakon komunalne naknade na prošlom Vijeću. Pročelnica Stranić Grah je odgovorila da su informacije kasnile, no po donošenju Zakona kojima je reguliran porez na dohodak, prilagođen je prijedlog Proračuna. Krulčić je nadodao kako je intencija europskih država da se rasterećuje osobni dohodak građana, a nedavno istraživanje o zadovoljstvu građana je pokazalo da su građani najzadovoljniji onime što je u domeni rada lokalnih uprava – predškolskim odgojem, osnovnim školstvom i javnim prijevozom.

Alen Pavlov dao je tri prijedloga za koja smatra da bi se trebali naći u proračunu za 2015.: preuređenje parka na Starome trgu u modernom kontekstu, oborinska odvodnja Soline -Rijavac te stavljanje poklopnice i jednog rasvjetnog tijela u selu Šajkovići.

Vinko Cerovac iz Gradske udruge umirovljenika s prisutnima je podijelio vijest kako je Gradska udruga umirovljenika zajedno s LAGom Središnje Istre uspjela izvući 200.000 kuna iz Europskog socijalnog fonda za projekt Senior Star što je nadogradnja projekta Pomoć u kući kojeg provodi Crveni Križ Pazin.

Na kraju rasprave najavljeno je kako će se Proračun Grada Pazina za 2015. godinu donijeti na sjednici Gradskog vijeća 18. prosinca 2014. godine.

Ovo je bila posljednja javna rasprava, no u projektu predstoji još nekoliko aktivnosti: vizualizacija izglasanog proračuna, evaluacija projekta te priprema i predstavljanje projekta na edukaciji drugih jedinica lokalne samouprave i organizacija civilnoga društva na konferenciji koju projektni partneri pripremaju s Udrugom gradova. Projekt će formalno završiti na proljeće, no prethodno će biti oformljen Građanski odbor koji će pratiti izvršenje zaključaka te stavki uvrštenih u proračun.

U evaluacijama je većina prisutnih pokazala iznimno dobru informiranost o projektu te izrazila zadovoljstvo procesom i tijekom rasprave, dobivenim informacijama, mogućnošću sudjelovanja na raspravi te rezultatom, dok je manji broj zadovoljan tek djelomično i to uglavnom procesom, dobivenim informacijama te rezultatom rasprave. Jedna je osoba nezadovoljna.

Neki od zapisanih komentara bili su:

“Animirati građane je dugi proces.”

“Svaki zainteresiran mogao je iznijet svoje stavove, mišljenja i prijedloge.”

“Problem broj 1 je što ljudi nisu upoznati sa načinom funkcioniranja Grada, rasporedom raspolaganja sredstavima koja se ubiru itd.”

“Odgovori su najčešće neargumentirani i jednostrani, a informacije djelatnika javne uprave selekcioniranje.”

“Ča više rasprava.”

 

Prezentacija s javne rasprave