Aktivno uključivanje građana u proces donošenja gradskog proračuna

Pazi(n), proračun: javna rasprava iz područja kulture

  • Dobra suradnja udruga i ustanova u području kulture, uz dosta volontiranja i javljanja na natječaje jer dodijeljena gradska sredstva nisu dostatna za programe;
  • Pazin ima mnogo kvadrata namijenjenjih kulturi, no problem je njihovo održavanje; komercijalizacija dvorane Mirna i stare kino dvorane?
  • Pronaći model upravljanja Društvenim centrom, odnosno kompleksom bivše vojarne tijekom 2015. godine
  • Pazinu treba gradski hotel ili hostel
  • Kulturnu publiku treba odgajati, a kulturne stvaraoce poticati, ulagati u njih i privlačiti, potrebno je stvoriti kulturni milje u gradu

foto2Trećoj sektorskoj raspravi na temu javnih potreba u kulturi, održanoj 14. listopada 2014., prisustvovalo je gotovo tridesetak zainteresiranih građana i građanki. Dosadašnji tijek projekta predstavili su moderator rasprave Igor Bajok te Suzana Jašić iz Gonga, a Marina Tomišić iz gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i proračun dala je pregled prihoda i rashoda proračuna te pojasnila proces njegova donošenja. 

Proračun Upravnog odjela za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti, pod čiju nadležnost spada i kultura, predstavila je pročelnica Odjela Nevija Srdoč, pri čemu je istaknula da se najveći dio proračuna Odjela u 2014. godini odnosio na sport: ”54%, što se može zahvaliti izgradnji nove sportske dvorane, a izdvajanja za kulturu su iznosila 7%, odnosno 3,3 milijuna kuna”. U ovome iznosu najveći dio se odnosio na zaštitu spomenika kulture s 856.000 kn, od čega se gotovo polovica tiče obnove pazinskog Kaštela (400.000 kn). Na proračun Pučkog otvorenoga učilišta odnosi se 739.000 kn, 565.000 kn na Muzej Grada Pazina, te 520.000 kn za Gradsku knjižnicu. Na ostale programe odnosi se 689.000 kn, pri čemu se je najviše izdvojilo za adapataciju zgrade Društvenog centra Veli Jože Pazin, 377.000 kn. “U projekciji proračuna za iduću godinu i dalje će biti najizraženija stavka s 1,2 milijuna kuna u području zaštite spomenika kulture, što ponajviše ovisi i o sredstvima koja će se u proračun sliti iz državnog i županijskog proračuna. Budući da je Osnovna glazbena škola pripojena već postojećoj Osnovnoj školi, posljedično tome smanjit će se izdvajanja za Pučko otvoreno učilište”, istakla je Srdoč. Najavila je skorašnju objavu poziva za programe javnih potreba u društvenim djelatnostima te je pritom istaknula da se donošenje Pravilnika kojim će se regulirati način raspodjele sredstava očekuje na sjednici Gradskoga vijeća 16. listopada. Na udruge s područja kulture raspodjeljuje se oko 150.000 kn. Referirala se je i na Kulturnu strategiju Grada Pazina, prema čijoj se viziji Pazin pozicionira kao grad književnosti. Prije početka rasprave pozvala je prisutne da se u raspravi dotaknu i Vojarne, kako je vide, te da se porazgovara i o suradni udruga i ustanova u kulturi.

Rasprava koja je uslijedila bila je zanimljiva i šarolika.

foto1Ravnateljica pazinske Gradske knjižnice, Iva Ciceran, prokomentirala je najavljeno smanjenje sredstava ističući kako postoji veliki udio volonterskog rada u održanju kulturnih programa te je istaknula organizaciju pjesničke manifestacije Goranovog proljeća u Pazinu kao dobar primjer. Naime., sredstva koja im stižu su ograničena i ne ostaje mnogo novaca za programe pa se snalaze javljanjima na natječaje i volontiranjem. Tajana Ujčić osvrnula se na to kako je Pazin grad književnosti, a Kuća za pisce i Gradska knjižnica su pri dnu iznosa izdvojenih sredstava.

Ravnatelj POU-a, Darko Tumpić, ponudio je mogućnost svima koji žele suradnju prostore kojima raspolažu. “To je naša prednost, ali i mana. POU mora držati dvije zgrade, u drugoj je glazbena škola. Kada bismo ulagali u njih, u proračunu bi nedostajalo bar pet puta toliko da zgrade počnu na nešto ličiti, a to u računici nemamo. Goranovo proljeće smo odradili s budžetom od 500 kuna. A što se tiče publike, nju je od mladih dana potrebno odgajati”, rekao je Tumpić. Pročelnica Srdoč je kao dobar primjer  suradnje navela održavanje Sajma udruga, te mogućnosti koje ima nekadašnja vojarna, na što se nadovezala Nada Putinja iz društva likovnih stvaratelja da tim kompleksom treba netko upravljati. “Nismo uspjeli u godinu dana napraviti model kojim će se upravljati. Treba se priviknuti da se ode gore i odmakne od centra grada. Sajam udruga bio bi mnogo vidljiviji da je to bilo u centru grada”, rekla je Putinja. Uz to, napomenula je DLS i mješoviti pjevački zbor Roženice djeluju preko 40 godina.

Pročelnica Srdoč obavijestila je o uspješnoj prijavi Grada Pazina na natječaj „Prostori (su)djelovanja“ Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te će se kroz 2015. raditi na osmišljavanju najboljeg modela upravljanja.

Mirna MIlanović, djelatnica POU, zabrnuta je za mrtvi kapital koji se nalazi u centru grada, staru kino dvoranu i dvoranu Mirna, koji propada. Osim toga, ljudi se na događanja odvlače na periferiju pa je centar pust.

Srdoč je publiku zapitala kako oni vide te prostore?

Potom je jedan od osnivača DLS-a i novinar Glasa Istre, Mirjan Rimanić, reagirao: „Godinama se isto priča. Nismo svih ovih desetljeća uspjeli napraviti Pazin gradom kulture. Aktivnosti i spomenička baština su dvije različite kulturne stvari – stručnjacima treba prepustiti kulturnu baštinu, a ljudima koje vidim ovdje treba prepustiti stvaranje kulture. Nije se uspjelo stvoriti nešto prepoznatljivo. U gradu ima 900 srednjoškolaca, a ne može se skupiti autobus učenika za izložbu Dalija u Rovinju ili predstavu Voltairea u Gavelli. Nemamo kulturne pubilke, ni kvalitetne stvaraoce, kao, primjerice u Labinu, nemamo kulturni milje. Grad treba prepoznati stvaraoce i ulagati u njih. Izdavaštvo je koncetrirano na Maticu Hrvatsku i Čakavski sabor, a tamo nema mladih. TradeinEtno ima vrhunske umjetnike, ali nema podršku.” S njim se složila Suzana Jašić, uz komentar da “na kulturnim događanjima nema mnogo ljudi ili su to isti koji se isprepliću. No, Pazin ima odličnu poziciju da bude centar kuture Istre. Grad bi mogao dio stipendija uložiti u nadarene, a etablirane se umjetnike može privući da dođu živjeti i stvarati u Pazin različiitim pogodnostima, to se tako radi u mnogim gradovima.”

Valter Milohanić, gradski vijećnik, konstatirao je da u Pazinu ima jako mnogo praznih kvadrata za kulturu po glavi stanovnika te predložio da centri kulture budu Spomen dom i Društveni centar, a da se ostale zgrade komercijaliziraju. Podsjetio je i na to da je Društveni centar prvotno bio zamišljen kao hostel.

Radenko Sloković, direktor Turističkog ureda TZ Središnje Istre, prisutne je upoznaos činjenicom da je nekada u planovima iza Spomen doma trebao biti hotel. Gradski hotel ili hostel je ono što Pazinu nedostaje pa predlaže POU potražnju za stretškim partnerom koji bi uložio u to i pretvorio Spomen dom u kongresni centar. I zgrada Mirne može se pretvoriti u hotel. “Za Pazinom postoji potražnja, a mi nemamo mnogo toga za ponuditi. Apartmani Laura su zadnjih 17 godina najpopunjeniji privatni  objekt u čitavoj Istri, puno bolje od vila s bazenom.”

Mauro Gržetić iz udruge Albus, koja organizira Istrakon, istaknuo je kako imaju dobru suradnju s POU i velikim brojem drugih organizacija i ustanova u kulturi, a potom se osvrnuo na odličan spoj privatnog sektora i posjetitelja manifestacija na primjeru hostela Link u Lovranu koji na taj način privlači goste. Jašić se nadovezala kako ne treba zanemariti i komercijalni aspekt kulture u turizmu, “vani postoje brojni ineraktivni muzeji i postave o doslovno svakom događaju, doživljaju, osobi… I Pazin bi, primjerice, kao industrijski centar u Istri u doba socijalizma mogao  osmisliti neke postave na temu socijalizma, rada i života tadašnje obitelji, punka u socijalizmu i sl. Većina bi turista to poželjela vidjeti.”

Na kraju rasprave, predstavnici Roženica apelirali su da se odobrena sredstva od strane Grada zaista i isplate, da se poštuje dinamika isplata te da se obnovi garderoba u Spomen domu. Predstavnik Limene glazbe dao je pisani komentar u kojem napominje kako je iznos koji se dodjeljuje Limenoj glazbi premali za kvaliteto održavanje tekućeg programa. U budući proračun trebao bi uvrstiti plan za finacniranje Susreta limenih glazbi Istre kojima bi Pazin bio domaćin 2018. godine. Riječ je o susretu 20-ak glazbi s područja Istre s 800 sudionika.

U evaluacijama je većina prisutnih izrazila zadovoljstvo procesom i tijekom rasprave, dobivenim informacijama, mogućnošću sudjelovanja na raspravi te rezultatom, dok je manji broj zadovoljan tek djelomično. Neki od zapisanih komentara bili su:

“Veseli me mogućnost osobnog izjašnjavanja na zadane teme i vrlo konstruktivna rasprava o temama koje se tiču aktualnog trenutka kulture u gradu. Vrlo tolerantna atmosfera sudionika u raspravi! Čestitam organizatorima!”

“Ovo mi je prva javna rasprava.”

“Tijek rasprave je dobro vođen i moderiran s dobrim temeljem – informacijama o proračunu.”

“Traži se od Pazina da se razvija kao grad kulture, a novaca nema, o njima se nije ni govorilo (bilo je onemogućeno).”

“Rasprava je bila dinamična, mogle su se čuti konkretne i detaljne infomacije”

“Trebalo je trajati dulje i uključiti više ljudi, ali bit će dogodine.”

Preuzmi prezentaciju s javne rasprave