Aktivno uključivanje građana u proces donošenja gradskog proračuna

“Pazi(n), proračun”: javna rasprava iz područja odgoja, obrazovanja i sporta

21. listopada 2014., Spomen dom (dvorana Istra)

  • Proširiti kapacitete vrtića i jaslica; nadograditi srednju školu radi jednosmjenske nastave; ulagati u objekte osnovnih škola Pazinštine; uložiti u Špadiće;
  • Problem sufinanciranja prijevoza učenika; podizati kvalitetu jednosmjenske nastave;
  • Ulagati mnogo više u nastavno i stručno osoblje;
  • Sva djeca u sportu trebala bi imati pravo na besplatnu dvoranu;
  • Održati posebnu raspravu o sportu sa svim ključnim akterima

fotoobrazovanjesportPosljednjoj u nizu, četvrtoj sektorskoj javnoj raspravi iz područja odgoja, obrazovanja i sporta, održanoj u dvorani Istra u Spomen domu u trajanju od dva i pol sata, 21. listopada 2014., prisustvovalo je tridesetak zainteresiranih Pazinki i Pazinaca. Dosadašnji tijek projekta i prethodnih rasprava predstavili su moderator Igor Bajok te Suzana Jašić iz Gonga, a Marina Tomišić iz gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i proračun dala je pregled prihoda i rashoda proračuna te pojasnila proces njegova donošenja.

Pročelnica Upravnog odjela za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti, Nevija Srdoč, predstavila je proračun Odjela te javne potrebe u odgoju, obrazovanju i sportu. U 2014. godini, čak 54% proračuna otpada na spomenuti Upravni odjel, za što je zaslužna izgradnja nove sportske dvorane pa je, tako, u području društvenih djelatnosti najveći udio u proračunu bio za sport i rekreaciju – 26,4 milijuna kuna, od čega je 24,8 milijuna kuna bilo namijenjeno izgradnji dvorane, a 986.000 kn se odnosilo na javne potrebe iz područja sporta. Udio za sport, zajedno s izdvajanjima za predškolski odgoj i školstvo čine 85% ukupnog proračuna Odjela. “Dječji vrtić „Olga Ban“ polako dolazi do brojke od 500-tinjak djece, što iziskuje znatne potrebe za radnicima i za osiguranjem prostora, a u proračunu se izdvaja oko 7,7 milijuna kuna, od čega 6,5 milijuna kuna služi za plaće djelatnika Vrtića koji ima 80-tak zaposlenih”. Nadovezala se i na postupak upisa djece u Vrtić te istaknula kako su se upisala sva djeca dorasla za upis u vrtiće, što nije bio slučaj s jaslicama.

Za obrazovanje s izdvaja nešto iznad 7 milijuna kuna, od čega 6,1 milijun odlazi na financiranje osnovnog školstva, dok se 899.000 kuna odvaja na programe. Od sredstava namijenjenih osnovnom školstvu, 5,7 milijuna čine tzv. decentralizirana sredstva kojih je Grad Pazin nositelj prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. “Decentralizirana sredstva su nam svake godine sve manja, a još se nismo vratili na nivo iz 2008. godine kada su iznosila 6,4 milijuna. Najveća su bila 2010. godine u iznosu od 7,3 milijuna kuna”, prokomentirala je Srdoč.

Istaknula je kako se najveći iznos od oko 3,5 milijuna kuna izdvaja za prijevoz učenika te se dnevno ovdje plaća oko 1.800 kilometara kako bi se pokrilo cijelog područje s kojeg dolaze učenici u osnovnu školu. Drugi po redu najveći iznos je 1,3 milijuna kuna za energente za školu. Napomenula je da se ove godine izdvojilo 508.000 kuna iz decentraliziranih sredstava za kapitalna ulaganja (rekonstrukcija kotlovnice u osnovnoj školi). Od sljedećih 354.000 kuna, najveća je stavka financiranje asistenata u nastavi sa 137.000 kuna, 125.000 kuna je odvojeno za produženi boravak djece, a s 40.000 kuna potpomognuta je nabava opreme kako bi se škola lakše prilagodila za rad u jednoj smjeni. Kod programa u obrazovanju, više od polovice sredstava odlazi na stipendiranje oko 80-tak učenika i studenata u iznosu od 523.000 kuna.

U projekciji proračuna za 2015. godinu, sredstva za sport drastično padaju na 4,1 milijun kuna, za predškolski odgoj se povećavaju na malo iznad 8 milijuna kuna, a za obrazovanje smanjuju na 6,7 milijuna kuna. U sportu i rekreaciji s oko 2 milijuna kuna planira se financirati otplata kredita za dvoranu i nabavu opreme. “Naš Odjel prema sportu, zbog Zakona, ima specifičan odnos koji se sastoji od nadzora i praćenja, dok u ostalim praćenjima aktivno sudjelujemo u kreiranju planova”, napomenula je Srdoč.

Rasprava je započeta primjedbom Marčela Šišovića iz Rukometnog kluba Pazin na istovremeno održavanje Skupštine Zajednice sportskih udruga i ove rasprave, na što mu je od strane organizatora odgovoreno kako su datumi javnih rasprava objavljeni početkom listopada, a da se za Skupštinu saznalo tek prije nekoliko dana i da nema nikakve namjere iza toga, već se, nažalost, jednostavno dogodilo preklapanje.

U nastavku je ravnatelj Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile, Josip Šiklić, najavio namjeru dogradnje srednje škole kako bi svi učenici nastavu mogli pohađati u jednoj smjeni pa je, tako, u proračunu za 2015. godinu projektna dokumentacija za dogradnju Uz ovo, vezan je i problem prijevoza učenika koji se u popodnevnim satima nemaju kako vratiti kućama. Dodao je i kako postoji problem sufinacniranja prijevoza učenika, budući da je prijevoznik monopolist digao cijene pa ispada da država sufinancira prijevoz s 50%, županija se povlači i ostalih 50% palo bi na leđa roditelja koji su time nezadovoljni. Nadalje, s obzirom da škola nije dobila sva planirana sredstva iz proračuna, zamolio je da se ubuduće sredstva školi doznačuju u skladu s izvršenjem proračuna, na što je pročelnica Srdoč odgovorila da će nastojati uskladiti tamo gdje je to moguće. Postavio je i pitanje kako će se postojeće zakonske izmjene poreza na dohodak odnositi na prihode Grada, na što je Srdoč odgovorila da konkretnih informacija iz Ministarstva financija još nema, da bi te promjene značile manjak prihoda od 2 milijuna kuna te da će se zbog toga trebati napraviti dvije varijante proračuna. Šiklić je na kraju pohvalio suradnju s LAG-om Središnje Istre preko kojih su osigurane konzultantske usluge za projekt koji je škola prijavila na EU fondove, vezan je uz elektrotehničku struku, a vrijedan 1,1 milijun kuna, i koji je prošao drugu fazu prijave.

Zdenka Turkalj Čohilj, ravnateljica Osnovne škole, rekla je da je velika pazinska škola ove godine krenula s jednosmjenskim radom, a još se dodatno povećala pripajanjem Glazbene škole, što nije vidljivo iz sredstava u proračunu. “Naš cilj je stvaranje uvjeta za kvalitetniji rad, a trenutno ne radimo u uvjetima kakve iziskuje moderna škola. Sredstva za investicijsko i tekuće održavanje su premala i nikad nema dovoljno sredstava da se stvari kvalitetnije rješavaju. Treba raditi na dizanju kvalitete jednosmjenskog rada”, rekla je Turkalj Čohilj. Najavila je daljnja ulaganja u objekte osnovnog školstva u Pazinu, Tinjanu i Motovunu. Budući da škola organizira ljetovanje za djecu u Špadićima, predlaže da se više sredstava uloži u sam objekt odmarališta kako bi se stvorili uvjeti za kvalitetnije ljetovanje djece, ali i širenje sadržaja, poput škole u prirodi i sl.

Galiano Labinjan, nekadašnji ravnatej Gimnazije i dugogodišnji prosvjetni inspektor, rekao je kako valja podržati prijedloge za modernizaciju dječjeg vrtića te za rad Gimnazije u jednoj smjeni. “Trebat će osmisliti u novim okolnostima i nova usmjerenja, uhvatiti se borbe za jačanje gospodarstva. Želio bih da se i osnovno i srednje više poveže s visokim školstvom”.

Gordana Trošt Lanča, psihologinja iz Dječjeg vrtića „Olga Ban“ istaknula je kako se na veliki dio sredstava namijenjenih vrtiću ne može utjecati, jedino se može poraditi na odvajanju pojedinih područnih vrtića, čemu općine nisu sklone jer bi ih u konačnici koštalo više nego sada. Doris Velan, vrtićka pedagoginja, nadovezala je da postoji potreba za proširenjem jaslica te proširenjem „gornjeg“ vrtića. “Novim pedagoškim standardom povećava se minimalna kvadratura te su u našem gornjem vrtiću sobe dnevnog boravka premale, pa se proširenjem vrtića ne povećavaju kapaciteti, već samo poboljšavaju uvjeti. Dugoročni plan bio bi prodaja zgrade „donjeg“ vrtića, izgradnja novog vrtića na području Starog Pazina, budući da skoro polovica djece dolazi iz tog područja te s područja Trviža i Katuna Trviškog, pa bi gornji vrtić mogao proširiti kapacitete, posebice za jaslice za kojima trenutno postoji veća potreba od mogućnosti.”

Sonja Prelovšek Peroš istaknula je kako se previše priča o tehničkim uvjetima, a malo o ulozi ljudi koji će taj proces iznijeti u modernu strukturu. Proračunom je planirano samo 8.000 kn za stručno usavršavanje nastavnika! S njom se složio i gradski vijećnik Valter Milohanić: “Novaca ima, samo nema volje zbog straha od promjena. Prestanimo ulagati u zgrade, ulažimo u profesore”.

Pročelnica je primijetila kako se i na samom Gradskom vijeću češće govori o infrastrukturi, nego o kvaliteti programa i ljudima, složivši se da bi trebalo povećati ulaganja u ljude.
Peroš je postavila pitanje što se događalo s prijavama Grada na Ministarstvo (MZOŠ) u razdoblju 2004-2007. pa je Srdoč obećala pismeni odgovor.

U drugom dijelu rasprave namijenjenoj sportu priključilo su još nekoliko građana, odnosno predstavnika udruga koji su došli sa Skupštine Zajednice sportskih udruga.

Vedran Rogović iz udruge Sport 4+, koja se bavi sportom djece predškolske dobi i nižih školskih uzrasta, istaknuo je kako Grad i ZSUGP ne žele sudjelovati u sufinanciranju prostora (dvorane) za rad udruge s djecom, dok će, prema informacijama koje ima, sustav natjecateljskog sporta imati besplatnu dvoranu škole. Zbog čega se radi razlika među djecom i po kojim kriterijima? Srdoč je replicirala na način da je očekivala kada se izgradi sportska dvorana da će se riješiti brojni problemi u sportu, a problem je nastao kada se je trebao napraviti raspored, ali konačna odluka još nije donešena. Smatra kako je potrebno odrediti prioritete kod korištenja školske dvorane, a sukladno Zakonu o sportu to su djeca i mladi.

Alisa Ramakić Matejčić, predsjednica biciklističkog kluba TNT i Kickboxing kluba Predator, smatra kako su predstavnici Zajednice trebali biti na ovoj javnoj raspravi, te kako Zajednica funkcionira u jednom uskom krugu ljudi. Problem je Pravilnik o dodjeli sredstava koji je neprimjenjiv na brojne udruge i sportove, a koji pogoduje velikim i klasičnim sportovima poput nogometa. Klub kojeg predstavlja ima svjetske i državne prvake, a po tom Pravilniku dobiva 3.000 kn, ilustrirala je.
Šišović smatra da je rad sa djecom u svakom sportu jednako važan te da ni on nije zadovoljan kako se upravlja dvoranama.
Jašić se nadovezala da su prioriteti koje Zakon o sportu naglašava upravo djeca, osobe s invaliditetom i nadareni sportaši. Pitala je postoji li Strategija razvoja sporta na razini Pazina, postoji li evaluacija rezultata dosadašnjih planova, ulaganja i rezultata, na osnovu kojih se podataka i procjene potreba kreira plan javnih potreba u sportu i po kojim se kriterijima dodjeljuju sredstva i besplatno korištenje prostora za sportski rad? “Ako Odjel nema utjecaja na rad Zajednice sportskih udruga, onda ima Gradsko vijeće koje usvaja plan javnih potreba u sportu kojem im Zajednica predlaže pa se mogu zapitati oko prioriteta i kriterija.”

Milohanić se kao gradski vijećnik nadovezao da se o proračunu na Gradskom vijeću raspravlja na 3. razini i da nemaju uvid u 5. razinu u kojoj se nalaze navedene stavke. Smatra kako je Zajednica sportova „država u državi“, a odlukom da samo ligaški sportovi mogu dvoranu koristiti besplatno povrijedilo bi se Zakon o sportu. Potrebno je izjednačavati uvjete, istaknuvši i primjer da neke udruge plaćaju kunu po kvadratu najma prostora, dok neke stvaraju dugove većim najamninama.

Rogović je istaknuo kako treba globalnije gledati na stvari, izraditi kvalitetnu strategiju sporta te u bavljenje politikom sporta uključiti više ljudi iz kineziološke struke.
Završnom rječju pročelnica Srdoč odgovorila je kako je za većinu ovih pitanja „prava adresa“ Zajednica sportskih udruga kojoj se putem Skupštine od 35 članica i 5 članova izvršnog odbora može postaviti sva ova pitanja oko javnih potreba u sportu, treba li mijenjati Pravilnike o kriterijima dodjele sredstava te treba li donijeti Pravilnik o korištenju prostora. Nema strategije razvoja sporta, dodala je.

Iz tijeka rasprave izvirala je potreba da se o temi sporta govori detaljnije i mnogo dulje nego što je bilo predviđeno ovom raspravom pa je moderator Bajok, nakon dva i pol sata, zaključio kako je očito da postoji potreba za boljom komunikacijom sa Zajednicom sportova i za posebnom raspravom na temu sporta, s čime su se prisutni složili.
U evaluacijama je većina prisutnih izrazila zadovoljstvo procesom i tijekom rasprave, dobivenim informacijama, mogućnošću sudjelovanja na raspravi te rezultatom, dok je manji broj zadovoljan tek djelomično i to uglavnom dobivenim informacijama te rezultatom rasprave. Jedna je osoba nezadovoljna.

Neki od zapisanih komentara bili su:

“Da se kroz proračunsku godinu ovako koncipirana javna rasprava ponavlja svaka 3 mjeseca.”

“Mislim da se ovo događa bez glavnih i odgovornih ljudi iz Grada i da je sva ova naša rasprava uzaludna jer će oni već imati odgovore na naša pitanja i prijedloge.”

“Sportske organizacije same raspraviti svoje probleme. Ne treba govoriti “samo moj sport je važan”. Raspored sredstava rasporediti međusobnim uvažavanjem i dogovorom.”

“Rasprava je dobro vođena i moderirana. Vidljivo je da je sport jako siva zona u finacniranju i treba definitivno raspravu posebno o tome. Osobno mi nedostaju informacije o financiranju iz drugih izvora (s obzirom da su promjenjive stavke u proračunu male), trebalo bi na jednom mjestu ponuditi informacije udrugama i/ili institucijama na koji načini gdje tražiti sredstva i tko su u Gradu osobe kojima se možemo obratiti za pomoć.”

“Mnogo je toga, a falilo je još ključnih ljudi. Moderatori su odlično vodili raspravu, ali bilo je malo vremena. Pohvale svima. Šteta da se nismo dotakli udruga za djecu. Odgoj i obrazovanje su sektor kojim se ovaj grad doista može ponositi, ali treba ulagati više u te ljude.”

“Potrebna je posebna rasprava o sportu.”

“Rezultati će biti evidentni tijekom vremena. Drago mi je da sam u zadnji trenutak odlučila doći.”

“Rasprava se uopće nije dotakla tema odgoja unutar institucija i izvaninstitucionalno.”

“Rasprava je bila korisna, a uvodna izlaganja jasna i korisna.”

“Sve pohvale! Ne poznajem moderatora, ali odlično je obavio svoj dio posla.”

Preuzmi prezentaciju s javne rasprave